Dubrovačko-neretvanska županija ima povoljne klimatske uvjete za poljoprivredu, ali ima i ograničenja zbog relativno malih i raspršenih poljoprivrednih površina. Razina uključenosti stanovništva u poljoprivrednu proizvodnju vrlo je visoka (prvenstveno u maslinarstvu, vinogradarstvu i uzgoju agruma), međutim, od ukupnog poljoprivrednog zemljišta obrađuje se niti 15%.

Kao buduća Županica želim promijeniti ovaj odnos i donijeti strateške dokumente kojima će se potaknuti procesi okrupnjavanja zemljišta i brže riješiti zamršeni vlasnički odnosi. Sve ovo bit će u cilju da se ohrabri i potakne ekološka proizvodnja na našem području i poveća prinos vrsta koje se ovdje uzgajaju.
Smatram da rješenje predstavlja i davanje u zakup zemljišta na minimalno 15 godina! Tako ćemo omogućiti svakom poljoprivredniku barem startnu poziciju da ostvari svoju ideju i razvije posao te dobije sredstva iz EU.
Želim jačati OPG-ove kroz njihovo ciljno povezivanje prema domaćem stanovništvu i povezivanje s turističkom ponudom autohtonih eko proizvoda!

Ribarstvo s boljim mogućnostima

Ribarstvo i marikultura naše Županije također nisu na zavidnoj razini jer ni u ovom području ne postoji Strategija razvoja – to ne smije biti tako!

Na području naše Županije ribarska infrastruktura je nerazvijena i nedovoljna za uspješan i učinkovit razvoj ribarstva. Za sada ribarskih luka nema, a u planu je izgradnja ribarske luke u Vela Luci i u Sustjepanu, no taj plan postoji dugi niz godina…

Jedan od ključnih problema za daljnji razvoj ribarstva i njegovu prilagodbu europskim kriterijima jest nedostatna ribarska infrastruktura i nedostatak modernih ribarskih plovila. Uz izradu Strategije i privlačenje EU sredstava moramo osigurati trajnu zaštitu okoliša i zaštitu prirodne baštine kao ključnih faktora razvoja ove grane gospodarstva.

Marikultura i akvakultura u svom punom potencijalu

Marikultura je još jedan važan gospodarski segment, posebice za područje Malostonskoga zaljeva, s potencijalom razvoja mnogo većim od iskorištenog. Na širem području Malostonskog zaljeva komercijalno se uzgajaju samo dvije vrste školjaka, kamenice i dagnje te dvije vrste ribe, orada i brancin, a postoji mogućnost za uvođenje u proizvodnju više autohtonih vrsta iz ovog područja kao što su brbavica, kunjka, bijela dagnja.

Trenutačna proizvodnja predstavlja otprilike 30% procijenjenih proizvodnih kapaciteta Malostonskog zaljeva i Malog mora. Samo 30%!!

Sada kad sam vam sve obrazložila, dopustite da vam u kratkim crtama predstavim svoj program za poljoprivredu, ribarstvo i marikulturu:

- Izrada Strategije razvoja poljoprivrede
- Izrada Strategije razvoja ribarstva i marikulture
- Izrada Strategije razvoja ruralnog područja
- Poticanje i pospješenje procesa okrupnjavanja zemljišta
- Poticanje ekološke proizvodnje
- Poticanje rješavanja vlasničkih odnosa
- Davanje koncesija/zakupa na zemljišta minimalno na 15 godina
- Realizacija projekata navodnjavanja u cijeloj županiji
- Povećanj
- Jačanje marikulture (uzgoj ribe i školjaka)e produktivnost i prinosa vrsta
- Poticanje projekata „izvornosti“
- Poticanje proizvodnje i prerade voća i povrća
- Osnaživanje vinarstva i vinogradarstva kroz daljnje brendiranje autohtonih vinskih sorti
- Razvoj maslinarstva i brendiranje našeg maslinovog ulja
- Poticaji za stočarstvo i proizvodnju (sir i mesne prerađevine)
- Bolja povezanost kopna i otoka
- Razvoj otpremnih stanica, ribarske flote i ribarskih luka
- Razvoj sportskog i rekreacijskog ribolova kao dodatne ponude Županije
- Jačanje OPG-ova kroz ciljano povezivanje tržišta prema domicilnom stanovništvu i povezivanje s turističkom ponudom autohtonih eko proizvoda
- Privlačenje sredstava EU za financiranje svih kapitalnih projekata